HR | EN
  • [IZLOŽBA]

    U Galeriji Vjekoslav Karas otvorena izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa – Karas pod upitnikom

    Galerija "Vjekoslav Karas" 05.05.2021. – 23.06.2021.

U tijeku

U Galeriji Vjekoslav Karas otvorena izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa – Karas pod upitnikom

U srijedu, 5. 5. 2021. u Galeriji Vjekoslav Karas otvorena je izložba „Karas pod upitnikom: izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa (1821. – 1858.)“ . Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja 2021. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Galerije pridržavajući se važećih epidemioloških mjera.

Vjekoslav Karas poznat je kao prvi ilirski slikar i prvi hrvatski školovani slikar. Zahvaljujući karlovačkim i zagrebačkim ilircima i mecenama 19. stoljeća Karas se školovao u Italiji. Slikarstvo je učio u Firenzi i Rimu u ateljeima poznatih talijanskih slikara, u muzejima, galerijama i na Akademiji. Slikao je građanske portrete te likove i žanr-prizore iz pučkog života i prošlosti, a slike uglavnom nije potpisivao. Brojna djela koja je naslikao poznata su samo po naslovima jer su spomenuta u njegovoj korespondenciji sa suvremenicima. Karasov opus prate brojne atribucijske nedoumice. Gradski muzej Karlovac posjeduje 9 Karasovih slika od kojih je 6 konzervatorsko-laboratorijski istraženo u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu tijekom 2018. i 2019. godine. Izložbom se predstavljaju rezultati do sada provedenih istraživanja.

Inžinjerijski pukovnik Franjo Koss od Kossena otkrio je Karasov talent sa njegovih sedamnaest godina i osnovao tutorstvo koje se brinulo o prikupljanju novaca za slikarsko školovanje. Austrijski slikar Carl Mayer nazvao ga je „svojim svojeglavim Hrvatom“, poznate su priče o njegovim financijskim poteškoćama, neuzvraćenoj ljubavi prema gospođici Candidi i skončanju u vodama karlovačke Korane. No ono po čemu Vjekoslava Karasa valja pamtiti jest njegovo majstorstvo i djela po kojima se hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća prepoznaje u cijelom svijetu.

Na izložbi će biti prezentirano djelo „Madona s Djetetom koje spava“ koju je naslikao sa samo sedamnaest godina, netom prije no što je krenuo na školovanje u Italiju. Suvremenicima je spomenuto platno bilo dokaz o Karasovu uređenu talentu, a provedena istraživanja pokazala su da je slici danas prijeko potreban restauratorsko-konzervatorski tretman. Kompozicija „Majka izlaže Mojsija na obali rijeke Nil“ svojom veličinom zadavala je probleme i Karasu i njegovim dobrotvorima, a posjetitelji će na izložbi, osim originalnog platna, moći vidjeti i novootkriveni podslik. Neosporni značaj slike „Portret gđe Karas“ posjetitelji će otkriti kad primijete slikarov potpis, upravo je taj portret nositelj jedinog poznatog Karasova potpisa u Hrvatskoj.

Karasovim je stvaralaštvom i životnom sudbinom snažno obilježen razvitak hrvatskoga slikarstva u 19. stoljeću. U želji da se povodom 200. obljetnice Karasova rođenja naglasi neprocjenjiva vrijednost osobnosti i opusa Vjekoslava Karasa posjetitelji će na izložbi moći vidjeti i dva Karasova antologijska djela: sliku „Rimljanka s mandolinom“, po kojoj je hrvatsko slikarstvo 19. st. međunarodno prepoznato i reprezentativni portret ilirca Stjepka Ljuboja Lopašića. Izložba pruža priliku da se na jednom mjestu sagledaju i zagonetni odjeci Karasove najpopularnije kompozicije „Vila nadahnjuje jednog barda junačkim narodnim pjesmama“, a čija se reprodukcija i danas nalazi na svečanom zastoru Hrvatskog narodnog kazališta. Izložba je opremljena muzeografskim pomagalima među kojima se sadržajnom informativnošću ističe atraktivna infografika o Karasovom životu i opusu autora Borisa Benka.

Suradnjom s Hrvatskim restauratorskim zavodom i ljubaznošću Hrvatskog povijesnog muzeja, Tiflološkog muzeja, Zbirke Kovačić – Mihočinec iz Zagreba, Župnog ureda Vivodine i privatnih kolekcionara, Gradski muzej Karlovac je karlovačkoj publici povodom Karasova 200. rođendana priredio pravu izložbenu poslasticu koju se ne smije propustiti.

Izložbu prati katalog s tekstovima kustosice izložbe Antonije Škrtić i više konzervatorice povjesničarke umjetnosti Nene Meter Kiseljak te radni listić za srednjoškolce priređen u suradnji s profesoricom povijesti umjetnosti Natašom Pavlović iz Gimnazije Karlovac. Koautor likovnog postava i autor vizualnog identiteta izložbe i publikacija je dizajner Saša Stubičar.

Ostvarenje izložbe omogućili su Grad Karlovac i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.